Sve što niste znali o folnoj kiselini

Folna kiselina pripada grupi vitamina B. Spada u veoma važnu grupu vitamina s obzirom da ima funkciju stvaranja eritrocita, otklanja zamor kao i nesanicu dok istovremeno obezbeđuje normalan rad ćelija mozga. 

Naročito ima bitnu ulogu kod žena za vreme drugog stanja pa lekari preporučuju unos folne kiseline na prirodnoj osnovi ili na bazi suplemenata već u prvim nedeljama trudnoće. 

Kako deluje folna kiselina na organizam?

Folna kiselina je značajan vitamin B grupe kako za nastanak tako i za pravilno građenje novih ćelija. Naročito kada se posmatra period brzog deljenja, kod rasta (u tinejdžerskom periodu) kao i za vreme trudnoće i dojenja kada se povećava potreba za unosom folne kiseline u organizam. Čak i žene koje planiraju trudnoću trebale bi tri meseca pre samog začeća kontinuirano da unose folnu kiselinu (misli se na suplementske proizvode) kako bi se sprečili bilo kakvi poremećaji koji se mogu javiti prilikom zatvaranja neutralne cevi ploda. 

 

Kako se može odraziti nedostatak folne kiseline na organizam?

Naučno je dokazano da nedovoljna količina folne kiseline u krvi direktno utiče na pojavu anemije. Zato je u pojedinim slučajevima treba upotrebljavati preventivno. U medicini ova vrsta vitamina se već godinama unazad uspešno koristi kod lečenja ulceroznog kolitisa, kao i kod infekcija jetre i bubrega. Isto tako, folna kiselina uspešno štiti krvne sudove i preventivno deluje na nastanak kardiovaskularnih oboljenja poput bolesti srca, hipertenzije i sl. 

Osobe koje boluju od depresije i kojima je prepisana određena terapija antidepresivima trebalo bi da paralelno sa ovim lekovima koriste folnu kiselinu. 

 

Da li se folna kiselina može pronaći u prirodnim oblicima?

Postoje određene namirnice koje su bogate folatima i predstavljaju odlične prirodne izvore folne kiseline. Radi se o mahunarkama, pšeničnim klicama, spanaću, testeninama kao i u citrusima (limunu, pomorandži i kiviju) i dr. 

Koja doza se preporučuje kada je dnevni unos folne kiseline u pitanju?

Osobe u tinejdžerskom periodu (14 -16 godina) mogu dnevno koristiti 400 mcg folne kiseline baš kao i stariji od osamnaest godina, dok u trudnoći preporučeni dnevni unos iznosi od 200 do 300 mg, a u periodu dojenja i do 500 mcg. Naravno, nikako ne biste smeli da suplemente na bazi folne kiseline uzimate samostalno, bez prethodne konsultacije sa svojim lekarom. 

 

Da li folna kiselina može imati neke nuspojave na organizam?

Folna kiselina je korisna za većinu osoba bez obzira na starosnu strukturu. Naravno ukoliko se poštuju propisane doze. Ako se desi da se folna kiselina uzima dug vremenski period tada se može prikriti manjak vitamina B12, i može dovesti do trajnog oštećenja nerava. Takođe, prekoračene doze folne kiseline mogu uzrokovati i stomačne tegobe (nadutost i gasove), mučninu i povraćanje kao i određene alergijske reakcije na koži. 

Treba znati da se folna kiselina ne sme paralelno uzimati da lekovima koji spadaju u grupu tetraciklinima jer se na taj način može ublažiti pozitivno dejstvo folne kiseline na organizam. 

Bilo kakva upotreba folne kiseline na bazi suplemenata mora biti odobrena ili od lekara ili od osobe koja je po struci farmaceut jer su, kao što se iz priloženog može zaključiti, određene nuspojave moguće. 

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *