Radio, studio i ostale zavrzlame

Eh kako romantično zvuče vremena u kojima je goblen od uspomena tkan na radio stanicama i gramofonima. Vremena se menjaju, a mi i dalje katkad zažudimo za onim vintažnim crno-belim svetovima, što su krili džez u džepovima. Daleko od današnjice, smeštena je čitava jedna filozofija žurenja u budućnost, a niko nije ni mogao da pretpostavi da će se nepun vek kasnije, mnogi želeti da vrate nazad. Danas, kada digitalna era uzima sve više maha, podsetimo se kako su izgledala vremena pre TV signala, dok su patentirani izumi za budućnost. Shvatimo da uređaji poput vokmena, diskmena ili mp3 plejera nisu bili ni zamislivi.

Na prostranoj paleti novosti kao što su bežični mikrofoni, zvučnici, setovi slušalica, nema više trošnih radio aparata. Ali ih, u moru savremenosti, ponekad zaista poželimo. Daleko od toga da nam u današnjem trenutku nisu potrebni uređaji poput bežičnih slušalica. Njihova potreba, cena i kvalitet, ipak treba da zahvale davnim vremenima o kojima ćemo progovoriti. A kada zaplovite kroz naš vremeplov, vratite se i pogledajte kakva sve čuda tehnike danas postoje na mreži, i u ime starih dana obradujte se jednim bežičnim slušalicama, mikrofonom, zvučnicima, kako biste shvatili šta nam je sve evolucija tehnologije donela za ovih stotinak godina. I koliko ste zapravo srećni kada je kvalitet zvuka u pitanju. A sada, izvolite u vremensku mašinu.

Stanje u svetu

Mnogo pre nego što je nastao prvi radijski studio, zanimljivost kaže da se više naučnika borilo da patentira svoje izume. Dejvid Hjuz je prvi preneo Morzeovu azbuku bežičnim putem. Aleksandar Stepanovič Popov je 1894. napravio prvi uređaj koji je u prijemnom kolu sadržao koherer. Opisao ga je kao detector munja i predstavio u Ruskom fizičkom i hemijskom društvu daleke 1895.

Zvanični pronalazač radija, ipak je, sudeći po istorijskim faktima, naš naučnik Nikola Tesla. On je prvi razvio i objasnio način za proizvodnju radio frekvencija i patentirao ga pod brojem 645576 – kao “bežični prenos podataka”. Istorija zbog toga, Teslu uzima kao pravog pronalazača radija.

Početak pre početka

U vreme kada je u svetu počelo emitovanje radio programa, u Srbiji se dogodio incident koji je inicirao prvi svetski rat. Zato je juna 1915. u Nišu postavljena prva radio-telegrafska stanica, sa sangom od 10kW. Njome se održavala veza između srpske vlade i Vrhovne komande. Stanica je pre početka povlačenja vojske preko Albanije uništena, kako ne bi pala u ruke neprijatelju.

Posleratni procvat

U Kraljevini SHS je 1923 donesen pravilnik kojim se uvodi radio pretplata, a obavezno je bilo i prijavljivanje radio prijemnika. U Rakovici kod Beograda je godinu dana kasnije obavljen prvi probni radio-prenos koncerta. Radio Beograd je počeo zvanično da preosi muzički i govorni program, a prva emisija bila je prenos koncerta koji su izvodili članovi Beogradske opere. Preko dana, Radio Beograd mogao je da se čuje u celoj Kraljevini, a noću je dosezao i do inostranstva.

Drugi rat i prekid

Drugi svetski rat je prekinuo emitovanje radio programa, ali je za vreme rata u Beogradu instalirana radio-stanica okupatorske Nemačke. Ona je, zanimljivo je i to, davala program i na srpskom jeziku. Radio Beograd je iznova emitovao program nakon oslobođenja u novembru 1944, a taj dan je postao zvanični Dan Radio televizije Beograd.

Radio se vraća

Zanimljivo je da novi, digitalni formati, sve više insistiraju na vraćanju radija. Mali bogovi koji u zvučnicima žive, preselili su se iz memljivih studija na internet, pa se osim na aparatima signali iz etra emituju i na webu. Koliko god u jednom trenutku svi mislili da je radio prevaziđen, ipak ga svi sa divljenjem slušamo u kolima, dok pešačimo, na poslu, u tržnim centrima, dok vežbamo, diveći mu se sa slušalicama u ušima i večito navijajući za njega.

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *