Kako se izboriti sa stresom na poslu

Doba u kome živimo obeleženo je ubrzanim razvojem tehnologije, za koje je, osim tehničkog napretka sa najvećom brzinom rasta u ljudskoj istoriji, posebno karakteristična sve veća brzina protoka informacija. Umreženost dalje utiče i na dinamiku svakodnevnog života, povećava se broj obaveza i stvari kojima moramo posvetiti pažnju, što dalje rezultira nedostatkom vremena i neizbežno kod ljudi stvara nezadovoljstvo, koje prerasta u stres, koji, kada je konstantan i prisutan tokom dužih vremenskih perioda, može biti uzrok različitih zdravstvenih problema. Izvor nezadovoljstva, vrlo često, može biti i stres na poslu.

Prisustvo stresa na poslu

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, stres kom smo izloženi na radnom mestu predstavlja jedan od glavnih uzročnika velikog broja zdravstvenih problema i po rasprostranjenosti među zaposlenim članovima populacije poprima odlike globalne epidemije.

Određena radna mesta nose sa sobom više stresa od drugih, bilo da je u pitanju stalno prisutna opasnost od povređivanja i gubitka života ili postoji mogućnost ugrožavanja drugih ljudi. Osim poslova u kojima postoji mogućnost direktnog ugrožavanja drugih, postoje i oni kod kojih donošenje pogrešnih odluka u  trenutku može imati velike finansijske posledice i čak dovesti u pitanje kako radno mesto, tako i opstanak cele firme. Čest je slučaj da osobe na menadžerskim pozicijama pate od različitih zdravstvenih tegoba koje su posledica konstantne izloženosti pritisku. 

Shvaćeno u širem smislu, stres bi bilo moguće definisati kao svaku potrebu za novo prilagođavanje organizma nametnuto od strane okruženja. Neretko, tokom izvršavanja dnevnih radnih obaveza nailazimo na neplanirane i teške zadatke, dolazimo u konflikt, nosimo se sa rokovima koji su kraći nego što je predviđeno da budu, pojavljuje se potreba da se radi prekovremeno ili nastaju problemi u komunikaciji među kolegama. Činjenica je da ne reaguju svi isto na stresne situacije i da ne potpadaju sve problematične situacije sa kojima se susrećemo tokom radnog dana pod ono što se može protumačiti kao stresno. Veliki broj zaposlenih je u stanju da se nosi sa radnim izazovima u određenoj meri. Stresne situacije nas izbacuju iz koloseka ali se nakon izvesnog perioda vraćamo u normalu. Problemi nastaju kada je stres konstantno prisutan, kada smo neprestano izloženi pritisku, kada se jedna stresna situacija sledi drugu, posebno ako to dovodi i do problema sa snom ili bude praćeno i problemima sa ishranom.  Takva stanja dovode do hroničnog stresa koji ostavlja ozbiljne posledice na zdravlje pojedinca. 

Indikatori stresa

Znaci da smo pod stresom mogu biti različiti i mogu se ispoljavati na različitim poljima. Posledice je moguće osetiti fizički ili emotivno, mada nije redak slučaj da se pojave ni određene mentalne smetnje. Kao što i izvori stresa mogu biti različiti, bilo da se radi o vrsti i obimu posla, plati koju za njega dobijamo i  odnosima među kolegama, tako mogu biti različite i sfere života u kojima se on može ispoljiti .

Manjak koncentracije, preterana razdražljivost, konstantni umor  ili česte i jake glavobolje samo su neki od simptoma stresa koje smo skloni da zanemarimo ili pripisujemo drugim izvorima. Pored navedenih, jasni znaci da je osoba pod stresom su i depresija, neosnovani negativni stavovi, zaokupljenost brigama i strahovanjima, poremećaji sna, pogoršanje imuniteta i problemi sa varenjem, povišen krvni pritisak, pojava probadanja u grudima ili bolova u stomaku, iznenadne vrtoglavice, otežana koncentracija i pamćenje, anksiozne faze, periodi nemira i nervoze, manjak razumevanja i tolerancije prema drugima, pojačana razdražljivost. 

Saveti za smanjenje stresa na radnom mestu

Prvi korak ka smanjenju stresa je detektovanje njegovih pokretača, otkrivanje onoga što ga izaziva i što manjem izlaganju tome. Taj proces jeste malo teži kada je u pitanju posao i manevarski prostor jeste manji, ipak, za početak je značajno da  utvrdimo koliko je moguće da utičemo na te situacije, na njihov intenzitet i učestalost. 

Veoma je važno shvatiti da stresne situacije nisu prirodne situacije i da stresno okruženje na poslu ne treba da prihvatamo kao prirodno. Doslednost u ispunjavanju poslovnih obaveza ne podrazumeva da treba izvršiti svaki i svačiji zadatak, kao ni da u svakom trenutku postoji imperativ u pružanju sto odsto svojih mogućnosti. 

Koristite tehnike koučinga

Potrebno je imati u vidu da nije moguće sve probleme odmah rešiti. Za uspešnije suočavanje sa stresom preporučljivo je poraditi na unapređenju nekih veština kao što su one koje možete steći na koučing akademiji, uz pomoć ICF akreditovanih trenera. Čitav navedeni proces znatno je teži kada je osoba pod stalnim opterećenjem, ima manjak energije, oseća se ispijeno i istrošeno. Važan uslov je da sebi obezbedimo dovoljno odmora, a da bismo povratili energiju i osvežili organizam preporučljivo je uvesti redovne fizičke aktivnosti, šetati i provoditi što je više moguće vremena u prirodi, hraniti se zdravije, slušati muziku i čitati knjige, provoditi vreme sa ljudima čije nam društvo odgovara.

Razvijajte poslovne veštine

Fokusiranje na problem prilikom pristupanja bilo kom zadatku u velikoj meri umanjuje mogućnost da se uspešno dođe do njegovog rešenja. Umesto takvog pristupa smislenije je posvetiti se rešenju do kog je potrebno doći i analizirati zadatak iz ugla ostvarivanja tog cilja. Više o razvoju poslovnih veština potrebnih za lični uspeh i za uspešno prevladavanje stresa možete saznati na sajtu nlpcentar.com.

Potrudite se da sa kolegama na poslu ostvarite takav odnos da ne dolazite u situacije u kojima ćete za poteškoće okrivljivati jedni druge. Težite ka tome da uspostavite otvorenu komunikaciju u kojoj ćete moći da jedni drugima predočite šta vam predstavlja problem , gajite atmosferu tolerancije i debate zasnovane na činjenicama. 

Neka stres od posla ostane na poslu

Oslobađanje od stresa i njegovo umanjenje nije nešto što je moguće postići preko noći, ipak, ono što sigurno možete učiniti je da ne dozvolite da se on prenosi u privatni život. Ne treba dozvoliti da umor i loše raspoloženje koje su posledica radnog dana  upropaste ono što je ostalo od vašeg slobodnog vremena. 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *