Analiza urina je veoma značajna kao rana dijagnostička metoda kojom se mogu pouzdano otkriti mnoga oboljenja, a ima i važnu ulogu u kontroli i praćenju stanja osoba sa već dijagnostikovanim oboljenjem. Laboratorijske analize mokraće su najznačajnije za rano otkrivanje bolesti bubrega, urogenitalnih oboljenja i metaboličkih poremećaja.
Parametri koji se analiziraju pregledom mokraće i njihove normalne vrednosti
Kod laboratorijske analize urina vrši se ispitivanje fizičko-hemijski parametara, kao i mikroskopski pregled sedimenta urina. Fizičkom analizom određuju se boja, specifična težina i zapremina urina. Hemijska analiza potvrđuje ili isključuje prisustvo materija kojih nema u mokraći zdravih osoba (belančevina, glukoze, leukocita, bilirubina), a određuje se i kiselost mokraće, tj. njena pH vrednost.
U slučaju da rezultati fizičko-hemijskih analiza pokazuju odstupanja u odnosu na referentne vrednosti, a po zahtevu lekara, potrebno je uraditi i mikroskopski pregled sedimenta urina. Ova analiza je neophodna jer se na osnovu nalaza sedimenta mogu odrediti tačno mesto i vrsta oboljenja urinarnog trakta.
Kiselost urina (pH vrednost)
Normalna reakcija urina je slabo kisela, a urin kod zdravih osoba ima pH vrednost u granicama od 4,8 do 7,4. Povećana kiselost mokraće javlja se kod dijabetesa, dijareje, oboljenja respiratornih organa, a može da bude i posledica oslabljene funkcije bubrega, nekih hroničnih bubrežnih bolesti i nefroloških infekcija.
Do bazne ili alkalne reakcije dolazi i zbog uzimanja pojedinih lekova, pre svega onih koji se koriste u lečenju kamena u bubregu ili žučnoj kesi. PH vrednost urina takođe ima veze sa načinom ishrane i metabolizmom, pa kod osoba koje su podvrgnute određenoj dijeti ili su vegetarijanci pH urina može da bude izvan optimalnih vrednosti.
Specifična težina urina
Optimalne vrednosti su od 1.010 do 1030, a bilo kakva drastična odstupanja mogu da ukažu na oboljenja bubrega, jetre, disajnih organa, čak i na kardiovaskularne bolesti.
Izgled i boja urina
Normalan urin je bistar, a njegova normalna boja svetlo do tamno žuta. Promene u izgledu, boji i mirisu mogu ukazivati na zdravstveni problem, ali se dijagnoza ne može uspostaviti samo na osnovu izgleda i boje urina, već je potrebno ispitati i sve druge parametre.
Mutna mokraća može da bude znak prisustva različitih supstanci, bakterija ili sluzi. Zamućenje urina najčešće je uzrokovano solima, krvnim ćelijama, bakterijama, epitelnim ćelijama, prisustvom sluzi ili masti u mokraći. Mutan urin ne mora nužno da bude znak nekog ozbiljnijeg zdravstvenog problema, ali često je upravo on pokazatelj ozbiljne infekcije čitavog urinarnog trakta.
Na šta ukazuje izmenjena boja urina?
Ukoliko je boja urina primetno izmenjena, to nije odmah razlog za veliku zabrinutost, pošto određena hrana i medikamenti mogu da izmene boju. Evo na šta najčešće ukazuje promena boje mokraće:
- Ako je urin bezbojan, često su u pitanju oboleli bubrezi, dijabetes ili nedostakak gvožđa u organizmu.
- Izrazito jaka žuta boja mokraće može da se javi usled konzumiranja određenih lekova ili hrane.
- Urin žuto-zelene ili zelenkaste boje može da nastane od žučnih pigmenata sadržanih u nekim medikamentima, ali može i da bude znak infekcije tankog creva, i u dosta ređim slučajevima da ukazuje na prisustvo bakterija Pseudomonas.
- U slučaju da urin ima crvenkasu boju, za to takođe mogu da budu odgovorni neki medikamenti, kao i konzumiranje veće količine cvekle ili namirnica koje sadrže veštačku prehrambenu boju. Međutim, crvena boja može da ukazuje i na prisustvo krvi u mokraći.
- Sivkastu boju mokraće najčešće uzrokuju lekovi, hemikalije i vitamini.
- Boja urina može da bude čak i crna – što je jasan pokazatelj pojačanog lučenja bilirubina, ali se takođe javlja i u slučaju trovanja određenim supstancama, kao što je, recimo, fenol. Urin crne boje javlja se i kod osoba koje su na terapiji injekcijama gvožđa.
Belančevine i proteini u mokraći
Urin potpuno zdrave osobe nikada ne sadrži proteine. Proteini u mokraći su znak bubrežnih bolesti, ali mogu da ukazuju i na srčano oboljenje. Ukoliko se u mokraći utvrdi prisustvo belančevina to takođe može da ukazuje na preteranu fizičku aktivnost osobe. Do prisustva glukoze (šećera) u urinu najčešće dolazi zbog povećane koncentracije šećera u krvi.
Bilirubini i urobilinogeni u urinu
Ovi pigmenti nisu prisutni u mokraći zdravih osoba. Njihovo prisustvo je moguće kod bolesti jetre, hemolitičke anemije, opstrukcije žučnih puteva.
Ketoni u mokraći
Oni nikada nisu sadržani u mokraći zdrave osobe. Javljaju se u urinu dijabetičara, ali i kod osoba koje su na strogoj dijeti i koje ne unose dovoljno ugljenih hidrata. Prisustvo ketona u urinu takođe je često kod povišene telesne temperature i povraćanja.
Nitriti, leukociti i eritrociti u urinu
Nitriti i leukociti su jasan znak postojanja akutne infekcije, bez obzira da li su kod osobe prisutni simptomi ili ne.
Povišena vrednost leukocita u urinu ukazuje na postojanje nekog upalnog procesa i na infekciju, dok nitriti najčešće imaju veze sa urinarnim bakterijskim infekcijama. Pojava nitrita bez izuzetka podrazumeva primenu antibiotske terapije, s obzirom da su tada uvek u pitanju infekcije koje izazivaju patogene bakterije streptokoke, stafilokoke ili enterokoke.
Prisustvo eritrocita u mokraći nije uobičajeno, i ukazuje na mnogobrojne bolesti urinarnog trakta, od kamena u bubregu, preko raznih infekcija, pa do tumora.
Prisustvo krvi u mokraći
Bez ikakve dileme, za svaku osobu je najneprijatnija pojava krvi u urinu. Krv u mokraći može da ukazuje na kamen u bešici ili bubrezima, na komplikovana nefrološka stanja, pa čak i na malignitet, ali krv isto tako može da bude prisutna i zbog korišćenja nekih lekova.
Zato, pre nego što sami dođete do nekog zaključka koji vas manje ili više brine, ne zaboravite da je jedino vaš lekar specijalista merodavan za pravilno tumačenje nalaza urina!
Šta je urinokultura i zašto se radi?
Ako je nalazom urina ustanovljeno postojanje bakterija u mokraći, potrebno je uraditi urinokulturu. To je posebna laboratorijska analiza koja se radi kod pacijenata čiji rezultati urina nisu zadovoljavajući. Cilj ove analize je da se utvrdi prisustvo bakterija i njihova osetljivost na određeni antibiotik.
Urinokultura je test koji podrazumeva zasejavanje urina na hranljive bakterijske podloge, i na taj način se otkrivaju bakterije koje su najčešći uzročnici urinarnih infekcija. U isto vreme radi se i antibiogram, tj. test na osetljivost kako bi se odredio najbolji antibiotik za suzbijanje infekcije.
Rezultati urinokulture se obično dobijaju za tri dana, jer je to vremensko razdoblje koje je potrebno da protekne kako bi sve bakterije, ukoliko ih uopšte ima, adekvatno odreagovale. Ovaj test je vrlo pouzdan, pa se na osnovu njegovih rezultata može odrediti najefikasnija terapija antibioticima.
Uzimanje uzorka, validni i lažni rezultati
Za dobijanje validnih rezultata veoma je važno da pacijent pravilno uzme uzorak urina. U apoteci se kupuju sterilne bočice, a za analizu se uzima mokraća od prvog jutarnjeg pražnjenja. Uzima se srednji mlaz, pošto je prvi mlaz kontaminiran fiziološkom florom mokraćne cevi. Na analizu u laboratoriju treba odneti svež urin, koji nije stajao duže od 2 sata na sobnoj temperaturi.
U nekim situacijama analizom se može dobiti lažan negativan nalaz. Recimo, pri upotrebi antibiotika pre uzimanja uzorka mokraće, ili kod konzumiranja većih količina vitamina C koji privremeno sprečava ili usporava razvoj bakterija. Najzad, upotreba diuretika ili unošenje većih količina tečnosti mogu privremeno da snize koncentraciju bakterija i tako dovedu do lažnih rezultata analize.
Tumačenje rezultata analize urina (normalne vrednosti urina)
Za sam kraj ovog teksta, predstavljamo vam tabelu optimalnih vrednosti za parametre koje treba ispitati laboratorijskim analizama urina:
- Izgled – bistar;
- Boja – žuta;
- Kiselost (pH vrednost) – od 4,8 do 7,4;
- Specifična težina – 1.010 do 1.030;
- Bilirubin – negativno;
- Urobilinogen – negativno;
- Ketoni – negativno;
- Glukoza – negativno;
- Proteini – negativno;
- Eritrociti – negativno;
- Leukociti – negativno;
- Nitriti – negativno;
- Bakterije – negativno;
- Sluz – negativno.