Problemi sa pažnjom kod dece

Da li vaše dete ima problem da se skoncentriše, ne drži ga mesto i nije u stanju da se fokusira na jednu stvar duže od 40tak sekundi?

Često se ovi sindromi pripisuju radoznalosti i rastrojenosti usled previše spoljnih stimulansa. Međutim, ovi znacu mogu da ukažu i na probleme sa pažnjom. Ovo ponašanje, uglavnom nastaje kao posledica urođene radoznalosti deteta, sredine u kojoj živi ili načina ishrane. Unapređenje pažnje kod dece je moguće i to uz malo strpljenja i sa manjim izmenama u ponašanju i dnevnoj rutini.

Sindrom smanjene pažnje sa ili bez hiperaktivnosti

Ako je pažnja kod deteta izraženo smanjena onda govorimo o poremećaju pažnje sa ili bez hiperaktivnosti. Procenat dece koji pate od ovog poremećaja je zapravo veoma nizak. Važno je istaći da se ovde ne radi o poremećaju u pravo smislu reči, već o različitosti. Takva deca su po svom ponašanju i načinu razmišljanja i učenja drugačija od svojih vršnjaka.

Zajedničko kod sindroma smanjene pažnje sa i bez hiperaktivnosti je to da deca imaju poteškoće u održavanju pažnje, samostalnom radu i završavanju započete aktivnosti, kao i teškoće sa učenjem i prilikom pridržavanja jednostavnih upustava.

Deca koja pokazuju poremećaj pažnje bez hiperaktivnosti oslikava kognitivna lenjost i često su nezainteresovana za okolinu, neaktivna su i sklona povlačenju i dnevnom sanjarenju.

Sindrom smanjene pažnje sa hiperaktivnošću odlikuje slaba koncetracija, nepažnja, impulsivnost i hiperaktivnost deteta koje je stalno u pokretu i ne može mirno da sedi.

Pomozite detetu da se skoncentriše

Ukoliko je vaše dete samo živahno i radoznalo i nema sindrom smanjene pažnje, često je potrebno samo nekoliko trikova da bi se ono fokusiralo na određenu radnju ili temu.

Jedna od najvažnijih stvari je da se stvori opuštajući ambijent u kojem dete boravi. Ne možete očekivati da vaše dete bude skoncentrisano dok je uključena televizija ili radiozvoni telefon, ili dok sluša svađu u kući.

Neophodno je da se stvori miran ambijent gde dete može da uči i radi domaće zadatke. Bitno je negovati porodičnu atmosferu prema zajedničkim uživanjima jer deca su sklona da imitiraju odrasle. Potrebno je da motivišete dete i to nagradama i nečim prijatnim, a ne pretnjama i ograničenjima. Važno je pratiti dete i razumeti njegove potrebe kako bi našli stvari koje ga stimulišu i zadovoljavaju njegovu radoznalost jer jedino tako ćete uticati na unapređenje pažnje kod dece.

Budite strpljivi 

Kao roditelji umemo da izgubimo strpljenje, a ono je jedan od najbitnijih unutrašnjih resursa za vaspitanje naše dece. Umemo da očekujemo da se naša deca ponašaju onako kako mi mislimo da je je neophodno. Decu je potrebno podsticati, a ne kažnjavati.

Kada se detetu stalno ponovlja da ne zna da radi nešto, njemu se na takav način čini šteta. Zato je potrebno da roditelji budu motivisani i da prihvate to da niko nije savršen. Detetu je potrebno prići sa puno pažnje i strpljenja. Ako je dete pogrešilo potrebno je da se nađe način kako da mu se to predoči i da mu se pokaže da može i drugačije da uradi zadatak, bez osuđivanja i etiketiranja.

Hrana kao snaga za koncentraciju

Ne zaboravite da ishrana igra važnu ulogu u sveukupnom rastu i razvoju dece. Određene namirnice mogu direktno da utiču na bolju pažnju i koncentraciju kod deteta. Izbegavajte hranu koja je loša za varenje, kao što je pržena hrana, jer se nakon nje deca osećaju umorno. Više o hrani koja je dobra za mozak deteta pročitaj na ovom linku:

Doručak nikako ne preskakati jer on daje energiju za ceo dan. Vašem mališanu je potrebno da ima redovno sve obroke tokom dana i da jede uravnoteženu ishranu bogatu svim neophodnim vitaminima i mineralima. Unošenje dovoljne količine tečnosti je takođe jako bitno za svakodnevne aktivnosti i za koncetraciju mališana.

Pročitaj i: Zašto je vrtić važan faktor detinjstva?

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *